Zoran Petrović, autor sage Praznik zveri – Intervju

Zoran Petrović, autor vampirske sage “Praznik Zveri”

Zoran Petrović, muzičar, psiholog, kriminalni profajler serijskih počinilaca teških krivičnih dela, 3D i 2D dizajner, animator… Spisak njegovih zanimanja i sposobnosti zahtevao bi novi intervju. Zato ćemo se zadržati na samo par. Zoran Petrović je pisac. Njegova dela spadaju u sam vrh domaće književnosti, a u skorije vreme verovatno i svetske, jer se radi na prevođenju njegovih knjiga na engleski jezik. Autor je zbirki poezija. Autor je romana „Bulevar Greha“. I, što je za naše čitaoce, možda, najzanimljivije, autor je serijala „Praznik Zveri“. Prva knjiga serijala, „Praznik zveri-Žeteoci“ u izdanju Otvorene knjige objavljena je 2017. Godine. Nedugo potom, čitaoci imaju priliku da uživaju u još dva nastavka, jer iste godine iz štampe izlazi „Praznik zveri-Grehovi alijanse“, a već sledeće 2018-te „Praznik zveri-Nezvani gost“. Već sa prvom knjigom serijala, „Praznik zveri-Žeteoci“, bilo je jasno da je srpska književnost obogaćena delom, koje se po mnogo osnova može smatrati antologijskim i bezvremenim.

Hronike Helma: Ove godine će nam dobrodošlicu na sajmu poželeti „Čuvari Fantazmi“, knjiga koja ima drugačiju koncepciju od prethodnih. Po najavi se može zaključiti, da su „Čuvari fantazmi“ prava riznica blaga za ljubitelje fantastike. Šta nam možete reći o ovom izdanju, koje nas je prijatno iznenadilo, ali, istovremeno, i zateklo nespremne?

Zoran Petrović: Otkad sam počeo sagu Praznik zveri učestvovao sam u raznim konkursima u regionu, a u isto vreme pozvan da napišem priče sa zadatom temom za nekoliko zbirki grupe autora. Čitaoci su mi odavno predlagali da objedinim sve to, pa je, eto, došao trenutak da im tu želju ispunim. U ovoj mojoj zbirci nalazi se gotovo sve od kraće i duže forme, što sam pored romana pisao od 2017 do 2019. godine. Biće tu nekoliko kratkih bonus priča i minijatura, desetak dužih priča, a i nekoliko koje nisu nigde objavljivane. Jedna od njih je iz sveta Praznik zveri, i u tesnoj je vezi sa događajima iz šestog dela sage – Bura Crvenog mora.

Hronike Helma:  „Čuvari fantazmi“ su zbirka priča. Da li je napornije napisati priču, imajući u vidu ograničenje u obimu rukopisa, ili knjigu, u kojoj pisac, uprkos obimnosti rukopisa, može svojoj mašti da pustu na volju?

Zoran Petrović: Naporno nije ni jedno ni drugo. To je čisto zadovoljstvo! 🙂

Pisati roman zahtevnije je vremenski, ali je kraća forma zahtevnija koncepcijski. Ako napravite neke sitne greške u romanu one ne moraju bitno da utiču na njegov sveukupni kvalitet. U kratkoj formi nema sitnih grešaka – svaka je krupna i razbija kvalitet priče.

Hronike Helma: Vi ste jedan od retkih pisaca, koji veliku pažnju posvećuje trejlerima, kao načinu za predstavljanje svojih knjiga. Svi delovi Praznika Zveri imaju svoje trejlere. Za Čuvare fantazmi takođe je napravljen visokokvalitetan spot, koji čitaoci mogu da pogledaju preko navedenog linka  https://youtu.be/H9TOLrOMvvg

Otkud tolika višestranost?

Zoran Petrović: Uglavnom su to sve moje montaže materijala koji je već korišćen u neke svrhe – film, gaming, spotovi itd. Kada bih snimao svoj spot to bi tek bila prava poslastica, ali bi koštalo neuporedivo više.

Višestranost jednostavno dolazi od mojih raznovrsnih interesovanja. Uostalom, kao i u fantastici koju pišem. Folklor, magija, epska, triler, horor i naravno ljubav, sve su to teme koje me inspirišu. Tako je i sa raznim aspektima umetnosti, nauke i zabave. Uvek su me zanimali muzika, film, režija, animacije, psihologija, kriminologija, fantastika, magija, gaming, i još svašta zanimljivog, ali neću da vam otkrijem baš sve. 🙂

Hronike Helma: Osim jedinstvenih, uzbudljivih spotova, odlika vaših knjiga su kvalitetno urađene i veoma izražajne korice. Kako vršite izbor scene, koja bi trebalo da bude na korici?

Zoran Petrović: Korice uvek osmislim tokom pisanja romana ili na samom finiširanju tog romana. Biram scene koje su na mene ostavile najjači utisak, odnosno probudile najsnažniju emociju tokom pisanja. Isto važi i za spotove.

Hronike Helma: Vampirskom sagom „Praznik zveri“, koja je jedinstvena u domaćoj književnosti, dali ste nemerljiv doprinos razvoju epske fantastike, iako su vaše knjige multižanrovske. Koliko je domaća epska fantastika prihvaćena na našem prostoru, imajući u vidu snažni anglikanski uticaj?

Zoran Petrović: Hvala na lepim rečima, mada verujem da je doprinos merljiv i to pretežno kroz drugu knjigu sage i kroz dve-tri priče. U drugim mojim delima zastupljeni su samo epsko-fantastični elementi 🙂

Domaća epska fantastika ima veoma mali broj poklonika jer ljudi na našim prostorima često forsiraju strane autore. Mnogi otvoreno priznaju da nisu ni dali šansu našim piscima. Razumem ih, ali samo donekle. U diskusiju o kvalitetu domaćih dela, međutim, ne bih se upuštao.

Hronike Helma: Često navodite da dešavanja u vašim knjigama najpre morate da odsanjate. Kakav je to proces?

Zoran Petrović: Odsanjavanje bi najbliže značilo – puštanje mašti na volju. Jasno vidim sve što pišem i čujem sve dijaloge. Nekada se desi da čujem samo glasove, ali ne vidim okruženje. Nekada je okruženje tu, ali ne čujem šta govore likovi. To je znak da je sceni neophodno „dosanjati“ je… 🙂

Hronike Helma: Da li inspiraciju za pisanje, pored ostalog, pronalazite obilaskom nekih mesta, koja se spominju u Vašim knjigama?

Zoran Petrović: Osim delova Beograda u kojima sam živeo, i koje koristim u svojim romanima, nisam odlazio na mesta koja opisujem u knjigama. Za inspiraciju mi je dovoljna samo jedna rečenica koju pročitam o nekom mestu. Primer za to je drugi deo sage Grehovi alijanse koji sam počeo da pišem kada sam naišao na internet prezentaciju zamka Eltz u Nemačkoj.

„Među vama smo 850 godina. Dobro došli!

Grof i grofica Eltz…“

To je bilo dovoljno da istražim i pročitam o toj porodici, tj porodicama – bilo ih je tri koje su zajedno držale posede i zamak Eltza. Jedna od njih je i danas u zamku, i to u delu koji je zatvoren za posetioce. Posle proučavanja njihove istorije bilo mi je lako da zaključim da je jedna od te tri porodice zapravo vampirska porodica. 🙂 Više detalja ne bih otkrivao da ne pokvarim užitak ljudima koji nisu čitali.

Hronike Helma: Jednu od Vaših karakteristika predstavljaju kontakti i druženje sa ljudima iz celog sveta, koji su na različite načine povezani sa žanrovima, kojima vaše knjige pripadaju. U prošlosti ste, čak, imali prilike da čujete i vidite pojave, koje se mogu opisati kao natprirodne. Imajući u vidu prirodu posla kojim ste se bavili, koliko nam možete reći o tome?

Zoran Petrović: U kontaktu sam sa bendovima Pitchfork Project i Blutengel iz Nemačke, i u veoma bliskom kontaktu sa multitalentovanim umetnicima iz firme Monolith Graphics odnosno benda Nox Arcana. Njihovi osnivači Joseph Vargo i Christina Filipak izašli su mi u susret nebrojeno puta po mnogim pitanjima u vezi sa mojim književnim radom. Joseph je čak urednički pregledao prolog trećeg dela sage Nezvani gost za englesko izdanje.

Što se uredništva i saradnje tiče, čast mi je i neizmerno zadovoljstvo što sam upoznao Krisa Hamfriza, autora romana „Vlad – poslednja ispovest“. Dao mi je vredne savete i uputstva za nekoliko delova romana Nezvani gost, posebno onaj u kome se glavni junaci sreću sa Osmanlijama. Pored toga, pregledao je glavu 12. engleskog izdanja i uobličio je urednički, izbacivši nepotrebne istorijske činjenice koje ne doprinose priči. Nakon svega, sam mi se ponudio da napiše blurb za poleđinu…

Nemam dovoljno reči hvale za njega i sve ostale ljude koje sam nabrojao.

O natprirodnim pojavama i magiji moći ćete da čujete na nekoj promociji.

Hronike Helma: Vampirsku sagu „Praznik Zveri“ čine knjige koje su kritičari i čitaoci svrstali u sam vrh domaće epske i horor književnosti. Posebna pogodnost serijala je čijenica da je svaka knjiga zasebno delo, te čitaoci nisu uskraćeni čekanjem na nastavak. Ipak, svi nestrpljivo čekaju četvri deo. Ako bi ste rekli sa širokom tolerancijom na tačnost, kada možemo očekivati da se nova knjiga Praznika zveri nađe u knjižarama?

Zoran Petrović: Opet je neophodna mala ispravka. Nikako horor književnosti. Čistokrvni horor je posve drugačiji od mog stila pripovedanja. Epska književnost, pa… donekle. 🙂

Prva i treća mogu da se čitaju kao zasebno delo. U velikoj meri će moći i četvrta. Druga ne bi trebalo da se čita zasebno, jer nosi puno objašnjenja događaja iz prve, kao i mnoga razrešenja.

Trenutno vagam da li da četvrtoj knjizi dodam više bajkovite, mitološke note ili da priču prevashodno nosi istorijska fikcija sa magijskim i natprirodnim uplivima. Dve trećine je napisano i sa time sam veoma zadovoljan, ali sa prelaskom na finale knjige upao sam u te i slične nedoumice. Želim da u knjizi zadržim atmosferu čitave sage, zadržim ili podignem kvalitet pisane reči, ali u isto vreme i ponudim nešto sasvim novo. Taj proces zahtevniji je nego što sam očekivao i neophodno je da pustim da pisanje ide svojim tokom. Stoga ne bih davao nikakav odgovor.

Hronike Helma: Neki nagoveštaj o dešavanjima u četvrtom delu Praznika zveri?

Zoran Petrović: Ni o tome ne bih ništa konkretno. U jednoj mojoj objavi nalazi se otprilike sve što za sada mogu da kažem, a to je da se radi o vampirskoj pošasti u Srbiji. Period je 17.18. i 19 vek. 🙂

Hronike Helma: Ako bi ste celo vaše književno stvaralaštvo, sa svim osobinama i osobenostima koje ima, sa svim porukama koje nosi, sa načinom na koje te poruke prenosi, zamislili kao živu osobu, koja bi to istorijska lilčnost bila?

Zoran Petrović: Pitanje je teško… Kao i moja interesovanja, književno stvaralaštvo mi je raznoliko, pa tako i fantastika koju pišem. Ako govorimo o domaćim ličnostima, to bi donekle bio glavni junak četvrtog dela sage Praznik zveri – Zakon krvoljublja. Znaćete ko je kada izađe knjiga. 🙂 Ako bi trebalo da izaberem nekog stranca, najpribližnijeg mom dosadašnjem stvaralaštvu bio bi to Lord Bajron. Mistični, lucidni ekscentrik sa stilom, ali pre svega romantik… 🙂 🙂 🙂 Sada bez šale, ta romantična crta jeste nešto što je kod mene konstanta. Međutim, pomeranje interesovanja i književnih opredeljenja, pristup priči, pa delimično čak i stilsko izmeštanje, kod mene je veoma moguće. Osim fantastike i Praznika zveri, napravio sam postavke za tri romana – jedan čist psihološki triler, jedan young adult krimi roman i naravno drugi deo Bulevara greha – Iskupljenje.

Hronike Helma: Svedoci smo da danas mnogo ljudi u Srbiji stvara književna dela. Na žalost, kada se delo napiše, nastupaju pravi problemi. Kakav bi savet mogli da date novim generacijama pisaca?

Zoran Petrović: Daću vam uobičajeni odgovor koji ste, verujem, čuli već mnogo puta. Pre svega, savet je da mnogo čitaju i to ne samo dela iz one književne oblasti u kojoj žele da pišu i koja im je bliska. Drugo, beta čitaoci ne bi trebalo da budu samo prijatelji i članovi porodice.

Za sve koji do sada to nisu čuli evo i ovde obaveštenja. Početkom godine, u saradnji sa mnogim stručnjacima iz oblasti književnosti, dizajna, muzike i filma, pokrenuo sam projekat pod nazivom Atelje Bulevar. Atelje Bulevar deluje u neku ruku kao književna agencija i biće spona između pisaca i izdavača. To, međutim, nije sve. Pored agenture, nudimo saradnju u vezi sa objavljivanjem knjiga, reklamom, izradom trejlera, tržišnim pozicioniranjem, itd.

Na ovogodišnjem sajmu o tome ćete moći da čujete od mene detaljnije uživo.

Hronike Helma: Velika je čast i zadovoljsvo bilo razgovarati sa vama. Nadamo se, da ćemo u budućnosti imati priliku da ponovimo druženje.

Zoran Petrović: Takođe! Hvala vam na ovoj prilici i sve najlepše želje za stranicu Hronike Helma. Deluje mi da ima ogroman potencijal i da na njoj iskreno i vredno radite.

dragan

dragan

Ostavi komentar